Vreme da se počne nešto novo!

Nešto me ovih dana uhvatila neka mrza. Ništa mi se ne radi, sve se razvlačim, ništa mi ne ide od ruke. Posla kao i uvek ima, a ja ne znam odakle da krenem. Naravno, od početka, ali treba prepoznati i početak… Tako reših da prekinem taj dosadni posao, nečim što sigurno nije ni bilo na spisku. To je pravljenje domaćih sapuna za moje najmilije. Taman ide Uskrs, sjajna prilika za poklone i mnogo radosti. :-) Tako reših da krenem u tu avanturu zahvaljujući mojoj drugarici koja mi je dala recept uz mnogo čitanja na netu i modifikujući taj recept po nekom sopstvenom ukusu. Trebalo je prvo nabaviti sastojke, što moram da priznam da je bilo vrlo jednostavno. Kada sam našla sve, vikend je bio ko stvoren za nove izazove. Ova sasvim nova stvar me je pokrenulo iz svakodnevnice i učinila me radosnom. U početku sam se pribojavala hoće li meni uopšte nešto ispasti kako valja, pošto u receptu piše da smesa treba da bude kao za palačinke, a meni je bila dosta gušća, ali ni to nije loše, pomislih. :-) Smesa nije bila kao u receptu, ali bože moj, biće sledećeg puta, jer, sada znam, biće ga definitivno. Svidelo mi se kako sapunčići  izgledaju, ali i mirišu, pa sam odlučila da pronađem i adekvatan ukrasni papir i mašnicu za ove poklončiće. Kada sam sve nabavila, lepo sam ih zapakovala i bila baš zadovoljna. Ovako nešto mi je i trebalo :-) Nov izazov, nova radost. Uz sve to, znam šta stavljam na svoju kožu, za razliku od sapuna punih hemije. Jednostavno, lako, a hrani i dušu. Možda ovo postane i jedan hobi, ko zna? Važno da sam se zabavila, naučila nešto novo i donela sreću najmilijima. :-)

Mislim da nisu ispali loše, sta kažete? :-)

IMG_1898IMG_1895


Posted in Uncategorized by with no comments yet.